«kupujmo hrvatsko»

Zagreb, 18.02.09.

Upravo završena analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske (pregled za 2008. godinu) pokazuje da i dalje mnogo kućanstava ima nedostatne prihode – takvih je čak oko 68%.

Prosječno kućanstvo u 2008. godini raspolagalo je mjesečno s oko 6.920 kuna (961euro).Razlike između regija su izražene, prihodi su najmanji u Slavoniji (791 euro) a najveći u Zagrebu s okolicom (1.156 eura).

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova / potreba obitelji – kreću se na razini od oko 8.950 kuna ( cca 1.242eura). Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.000 kuna (281 euro) . Potrebni prihodi u prosjeku su za preko 29% veći od ostvarenih.

Ostvarene prihode veće od potrebnih ima oko 12% kućanstava. Segment onih kućanstava koja imaju prihode točno koliko im treba iznosi oko 17%. Daljnjih 68% kućanstava treba više prihode od postojećih, a 3% nije željelo odgovoriti.

Proizlazi da preko 2/3 kućanstava ima probleme s pokrivanjem svojih mjesečnih financijskih obaveza. U prosjeku njihova bi. primanja trebala biti čak 67% veća a da bi bili u stanju adekvatno pokriti troškove za sve osnovne životne potrebe.

Osim troškova za stanovanje i hranu, koje imaju sva kućanstva, najviše su zastupljeni još troškovi za odjeću / obuću, za telefon (fiksni i mobilni) te prometne troškove - koje ima između 84 i 90% kućanstava. U 2008. godini 73% kućanstava imalo je troškove za medicinske usluge, 59% za kulturne i sl. potrebe, 60% za nabavku / održavanje trajnih dobara, 48% za duhan i cigarete, 39% za obrazovanje. Tek oko1/4 kućanstava stavljala je nešto na štednju, a oko 16% otplaćivalo je barem jedan stambeni kredit.

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu (oko 30%) a slijede ukupni troškovi stanovanja ( oko 16%). To su ujedno troškovi koje imaju sva kućanstva i već samo oni predstavljaju gotovo polovicu svih troškova.

U odnosu na prethodnu 2007. godinu kućanstva su u 2008. godini izdvajala više na gotovo sve vrste troškova . Neznatno manje je išlo na fiksni telefon, dok su troškovi za kulturu / rekreaciju / zabavu ostali na istoj razini, ali dosta manje je utrošeno na kupovinu trajnih dobara.

Prikaz: razina OSTVARENIH UKUPNIH PRIHODA kućanstva, POTREBNIH PRIHODA, te ukupnih TROŠKOVA kućanstva (euri) – 2002. do 2008. godina

«kupujmo hrvatsko»

Zagreb, 27.01.09.

Akciju  KUPUJMO HRVATSKO, Hrvatska gospodarska komora  provodi od 1997.godine. Ta je aktivnost zaista  dobro zapažena jer je preko 90%
građana čulo za akciju i njen slogan. Potaknuta  akcijom približno
četvrtina građana danas  kupuje domaće proizvode više nego prije.

Kupnju domaćih proizvoda, veću od prosjeka, pokazuju potrošači u Sjevernoj
Hrvatskoj i oni sa završenim fakultetskim obrazovanjem (po 27%).

Provjereno je i slaganje građana s tvrdnjom: kupnjom domaćih proizvoda
doprinosi se ukupnoj stabilnosti hrvatskog gospodarstva – očuvanju i
otvaranju radnih mjesta, jačanju domaće industrije!
Izraženo je visoko slaganje građana / potrošača:

2.

Ovaj visok stupanj slaganja (oko 80%) s tvrdnjom o koristima od kupovanja domaćih proizvoda ipak nije potaknuo i sličan značajan rast kupovina!

O istraživanju: Istraživanje  je provedeno na cijelom teritoriju Hrvatske, kraj prosinca 2008., osobna anketa u kućanstvu, na reprezentativnom uzorku 1.000 stanovnika starijih od 15 godina.

Providing  Knowledge,  Not  Just  Data !

GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje  tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s  oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH,  RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).

GfK. Growth from Knowledge

Ovim plakatom Boris Ljubičić kao građanin i dizajner konkretno reagira na političku, gospodarsku i socijalnu situaciju koja se predviđa u idućim godinama. Gosprarska kriza koja je zahvatila cijeli svijet je i na našim Hrvatskim vratima. Stoga nam autor nudim poseban plakat kojim bi potakli gospodarske subjekte, poduzetnike, sindikate i građane Hrvatske da se pravilno postave prema ovom problemu.

Boris Ljubičić STUDIO INTERNATIONAL
Buconjiceva 43 10 000 Zagreb
tel: 37 40 404, 37 60 171, 098 276 932
boris@studio-international.com

Istraživanje je provedeno na cijelom teritoriju Hrvatske izradio je GFK Centar za istraživanje, sredinom prosinca, osobnom anketom u kućanstvu, na reprezentativnom uzorku 1.000 stanovnika starijih od 15 godina.

Prikaz podataka odobren od strane GFK

Akciju - KUPUJMO HRVATSKO, provodi od 1997.godine. Zaista je dobro zapažena – 97% građana čulo za akciju i njen slogan. Postigla je visok stupanj podržavanja te aktivnosti od čak oko 88% stanovnika zemlje, tj. prosječnu ocjenu od 4,4 (ocjena-1=uopće ne podržava, do-5=jako podržava). A popratni rezultat je i da, za sada, približno 30% građana kupuje baš hrvatske proizvode više nego prije početka akcije.



Generalni stupanj podržavanja nije se promijenio u odnosu na prethodnu godinu:

(zbroj postotaka prelazi 100 jer je jedan ispitanik mogao navesti do 3, za njega bitne, karakteristike)

U današnjoj složenoj ekonomskoj situaciji posve je očekivano da cijena izbija na prvo mjesto kod glavnine ispitanika i to je daleko značajnija od prvog sljedećeg elementa. Navika i poznatost marke također su očekivano dosta važne karakteristike. S druge strane, karakteristiku koja govori o zemlji porijekla istaklo je manje od trećine ispitanika ili još manje kada se radi isticanju oznake o izvorno hrvatskom proizvodu. Proizlazi da je to područje o kojem svakako treba sistematski znatno bolje educirati našeg potrošača, posebno kada se radi o kvalitetnom domaćem proizvodu, proizvodu koji može biti i globalno konkurentan.

Više od gornjeg prosjeka cijenu ističu ispitanici s nižim osobnim primanjima i nižim prihodima kućanstva (preko 90%).

Postojeća navika ili iskustvo nešto su važniji ispitanicima u Slavoniji i Istri s Primorjem, zatim dobnoj skupini od 18 do 34 godine, a manje su važni u Dalmaciji, građanima starijim od 65 godina, osobama s najnižim osobnim primanjima ili najnižim prihodima kućanstva.

Poznato ime/marka proizvoda naglašava se više od prosjeka u Zagrebu s okolicom, među muškarcima, mlađima između 15 i 34 godina kao i kod ispitanika najviših prihoda (osobno i u kućanstvu).

Zemlja porijekla proizvoda važnija je kod stanovnika Zagreba s okolicom te osoba u stalnom radnom odnosu. Najmanje je važna ova karakteristika za građane u Slavoniji, za najmlađe i najstarije, za osobe s najnižim stupnjem obrazovanja.

O sastavu proizvoda više brinu u Istri i Primorju, žene , osobe u dobi od 56 do 64 godine, a najmanje u Sjevernoj Hrvatskoj, muškarci, mladi od 15 do 24 godina, osobe bez ili samo s osnovnom školom i s niskim prihodima. Ovo je također područje gdje treba nastojati podići svijest potrošača jer u osnovi pomaže da se bolje spozna kvalitetu.

Oznaka izvorno hrvatsko još uvijek je karakteristika koja nije zauzela pravu poziciju prilikom odluke o kupnji. Najmanje je prihvaćena u Zagrebu s okolicom, Istri s Primorjem, te među mlađima (svega 11 do 14%)! Međutim, na promjenu tog stava teško da može dalje mnogo učiniti promotivna akcija HGK. Ovdje je primarni zadatak svakog proizvođača da shvati kako samo produktivnošću i podizanjem kvalitete mogu uvjeriti potrošača da preferira domaći proizvod, a onda mogu postati i konkurentni i integrirani u globalno gospodarstvo. Budući konkurentnost nije statična kategorija to je borba za tržište stalna. Pred proizvođačima je zadatak da u što kraćem vremenu postignu povjerenje, da znak hrvatskog podrijetla na proizvodu stvarno jamči izuzetnu kakvoću označenog proizvoda. Ovo tim više što procesom kandidature za punopravno članstvo Hrvatske u Europsku uniju biti će sve manje mogućnosti direktnog preferiranja i promoviranja domaćeg proizvoda, a sve više ozbiljne konkurencije proizvoda iz drugih zemalja....Svijest da se cijeni i preferira domaći proizvod dugotrajan je proces i prvenstveno zadatak svakog proizvođača, a prvenstveno mora imati uporište u svojoj stvarnoj izvrsnosti samog proizvoda.

Na čemu sve planiramo štedjeti ?

Ovogodišnja pojava rastuće inflacije i rasta cijena raznih proizvoda / usluga pogodila je mnoge građane i ta ih činjenica tjera na neke promjene u ponašanju vezanom uz trošenje raspoloživog novca. Na pitanje o planiranom smanjenju određenih grupa troškova, u narednih pola godine, kućanstva su istakla raspon štednje od 18 do 68% za pojedine vrste troškova. Istraživanje je provedeno neposredno prije izbijanja svjetske financijske krize pa su na dobivene odgovore utjecala samo zbivanja u našoj zemlji.

Troškovi će se smanjivati za:                                                     % kućanstava

Troškovi će se smanjivati za:	(%) kućanstava
medicinske usluge /lijekove	18
svakodnevnu prehranu	23
obrazovanje	28
razne svakodnevne potrepštine za kućanstvo	34
razne osobne potrebe pojedinih članova	37
razna osiguranja	39
benzin / manje korištenje automobila	45
bavljenje hobijem	49
štednju / investiranje	52
odjeću / obuću	52
posjete kafićima i sl.	57
odlazak na odmor / izlete izvan mjesta stalnog boravka	58
telefon	59
vlastita restrikcija korištenja kreditnih kartica	59
izlasci / zabava	62
opremanje kućanstva trajnim dobrima (bijela tehnika, namještaj i sl.)	63
režije na koje se može utjecati (plin, struja, voda ...)	65
odlazak na ručak /večeru u restorane i sl.	68

Zdravlje je naravno  svima vrlo bitno i na tom području štedjet će samo približno svako peto kućanstvo. Najmanje takvih je u Istri / Primorju / Dalmaciji (po 11%)
a  najviše u Slavoniji / Lici / Kordunu / Banovini (oko 28%).

Na svakodnevnoj  prehrani ipak će štedjeti gotovo četvrtina kućanstava, najmanje u Istri / Primorju (oko 13%) a najviše u Lici / Kordunu / Banovini (38%). Kod kućanstava s niskim mjesečnim primanjima  (do 3.500 kuna)  ovaj oblik štednje navodi oko 40% kućanstava, dok ona s primanjima preko 8.500 kuna restrikciju navodi njih 12%.

2.

I obrazovanje će biti pogođeno štednjom i to najviše u kućanstvima s mjesečnim primanjima do 3.500 kuna (41%), za razliku od kućanstava s najvišim prihodima
gdje se restrikcije odnose na  pola manje (20%).

Racionalizacija troškova odnosi se i na ostale svakodnevne potrepštine u kućanstvu –  trećina je takvih kućanstava, a najviše ih je  u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (oko 36%), odnosno kod kućanstava s  prihodima do 3.500 kuna (oko 48%).

Troškove za osobne potrebe članova kućanstva također se planira rezati  u
oko 37% kućanstava i to podjednako u Slavoniji, Sjevernoj Hrvatskoj te Istri (oko
43% kućanstava).

Za oko 40% kućanstava upitni su troškovi za osiguranja a više od prosjeka su
zastupljena kućanstva u Slavoniji i Istri (oko 45%) te kod onih s nižim primanjima (preko 50%).

Na troškovima za benzin / korištenje automobila racionalizaciju troškova predviđa oko 45% kućanstava a izdvaja se samo Zagreb gdje tek 34% kućanstava
planira smanjenje ovih troškova.

U polovini kućanstava smanjit će se troškovi za hobije, najviše u Slavoniji i Lici
(po 59%) te  kod kućanstava s niskim prihodima (68%).

Potreba za štednjom i investiranjem dolazi pod restrikciju u preko 50% kućanstava ali najmanje u Zagrebu (38%), a najviše u Slavoniji (61%) te Istri /
Primorju / Gorskom Kotaru (68%).

Štedjeti na obući i odjeći također planira preko 50% kućanstava, najviše u Slavoniji
i Lici (po oko 58%) te kod kućanstava s niskim primanima (67%).

Za kavicu ili piće u kafiću restrikciju najavljuje  blizu 60% kućanstava a isto toliko ih
misli štedjeti i na troškovima za odlazak na godišnji odmor ili izlete, te za korištenje telefona. Restrikcije za odmor izvan mjesta boravka značajnije su planirane  u svim  regijama (preko 60%) osim u Zagrebu gdje tek 42% kućanstava planira takvu štednju, i kod kućanstava s  mjesečnim primanjima preko 8.500 kuna (takvih je 46%). Slično je i kod plana smanjenja troškova za telefon gdje su planirane restrikcije najmanje u regiji Zagreb  i kod kućanstva s prihodima preko 8.500 kuna  (planirana smanjenje su na razini od oko 48% kućanstava).

Poznato je da su sve vrste kreditnih kartica kod nas vrlo omiljene ali izgleda da je
sve više ljudi svjesno problema nekontroliranog trošenja novca tim putem. Tako, oko
60% kućanstava, i ovim kanalom želi utjecati na smanjenje troškova a najviše ih je u
Istri s Primorjem (78%).

3.

Gotovo dvije trećine kućanstava racionalizaciju trošenja planiraju i na kupnji trajnih
dobara ali i na smanjenju / racionalizaciji troškova za režije  koje sami mogu kontrolirati (najviše u Istri s Primorjem – 75%).

O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; rujan 2008.g.

Providing Knowledege, Not Just Data !

GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA. GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).

GfK. Growth from Knowledge